Izvještaj s okruglog stola „Ima li budućnosti za mlade znanstvenike u Hrvatskoj?”

Okrugli stol u organizaciji Mreže mladih znanstvenika, udruge koja okuplja i zastupa doktorande i poslijedoktorande u sustavu znanosti u Hrvatskoj, održan je u utorak, 21. travnja 2015. u Europskom domu u Zagrebu, a prisustvovalo je više od 100 sudionika, većinom mladih znanstvenika.

Okrugli stol je otvoren prezentacijom ankete koju je Mreža mladih znanstvenika provela u ožujku 2015. u kojoj je sudjelovalo oko 1200 mladih znanstvenika iz privatnog, javnog i akademskog sektora. Anketom je prikupljen velik broj podataka koji će proći detaljnu znanstvenu analizu.

Nakon prezentacije, gosti okruglog stola, zamjenik ministra prof. dr. sc. Roko Andričević, (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta), zamjenik rektora, prof. dr. sc. Miloš Judaš (Sveučilište u Zagrebu) i predsjednik sindikata prof. dr. sc. Igor Radeka, (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja), dali su kratki osvrt na anketu i stanje u sustavu. Gosti su pohvalili provedenu anketu te doprinos koji će imati u razvoju sustava znanosti s aspekta mladih znanstvenika.

Uslijed diskusije i pitanja iz publike, otvorena su sljedeća ključna pitanja za mlade znanstvenike u Hrvatskoj:

  • ulaganja u sustav znanosti i visokog obrazovanja budući da Hrvatska u postotku BDP-a ulaže otprilike trećinu prosječnog izdvajanja Europske unije,

  • preopterećenost u nastavi, gdje su rezultati ukazali da mladi znanstvenici zaposleni na Sveučilištu u Zagrebu održavaju daleko više nastave od norme predviđene trenutno nevažećim Kolektivnim ugovorom, čime se dovodi u pitanje održivost kvalitete nastave na Sveučilištu te utjecaj na znanstveni rad tih mladih znanstvenika,

  • pitanje planske i sustavne reforme radnih mjesta s ciljem pružanja prilike mladim znanstvenicima te omogućavanja održivosti sustava znanosti i nastave na sveučilištima i javnim institutima,

  • pitanje kvalitete doktorskog studija te primjenjivosti vještina stečenih u sklopu studija na rad u znanosti i poduzetništvu,

  • pitanje transparentnosti i pravednosti kod zapošljavanja i napredovanja budući da svaki drugi mladi znanstvenik nije zadovoljan istim,

  • pitanje loših uvjeta za rad, od preopterećenosti stručnim i administrativnim poslovima pa do nemogućnosti pristupa bazama časopisa.

  • socioekonomski status (problem zapostavljenih državnih stanova namijenjenih znanstvenim novacima na Borovju)

9

U raspravi su, uz pitanja moderatora, postavljana brojna pitanja iz publike. Izdvajamo neke stavove i izjave gostiju o trenutnoj problematici mladih znanstvenika:

Prof. dr. sc. Roko Andričević:

  • Naglasio je da se nada da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta do ljeta iznijeti modele za zapošljavanje poslijedoktoranada, znanstvenih novaka i asistenata. U suradnji sa Sveučilištem radi se na rješavanju načina zapošljavanja poslijedoktoranada nakon srpnja 2015. godine.

  • Sustav visokog obrazovanja je u „zadnjih 5 do 10 godina generirao veliki broj znanstvenih novaka „u nadi da ćemo danas-sutra biti zemlja znanja“, no dogodilo se da je prolaznost doktorskih studija u RH manja od 1/3. Broj novaka koji je ušao u sustav nadmašio je kvalitete mentora koji postoje u sustavu.

  • Ministarstvo trenutnu situaciju nastoji riješiti na tri načina: 1) pokušava iskoristiti sredstva iz europskih fondova (Europski socijalni fond) koja su namijenjena mladim istraživačima; 2) u dogovoru s Hrvatskom zakladom za znanost nastoji se rješavati probleme te omogućiti da Hrvatska zaklada za znanost bude jedna od vodeći generatora za ulazak mladih u sustav; 3) u suradnji sa sveučilištima nastoje se osmisliti mjere koje bi mladim znanstvenim novacima pružile mogućnost zapošljavanja u sljedeće 2-3 godine puno bržim ritmom nego li je to sada bio slučaj. Naglasio je da su još uvijek u tijeku pregovori sa sveučilištima o tim mjerama, ali da bi prije ljeta takav model MZOS mogao prezentirati javnosti sa svim detaljima.

  • Što se tiče zapošljavanja ovih doktoranda trenutno je potrebno osigurati normalno „punjenje“ sustava novim doktorandima.

  • Također, izjavio je da je svjestan situacije s novačkim stanovima na Borovju te da će se u MZOS-u, u suradnji s drugim ministarstvima, angažirati na rješavanju tog problema.

Prof. dr. sc. Miloš Judaš:

  • naglasio je da je loše propustiti iskoristiti ulaganje koje je država imala u proteklih 10 godina u mlade znanstvenike, te da Sveučilište treba snažniju podršku Ministarstva u rješavanju pitanja isteka ugovora za mlade znanstvenike.

  • Poručio je da svaki mladi znanstvenik koji se nađe u nepoticajnoj radnoj okolini (zabrane odlaska na usavršavanja u inozemstvo, rad u nastavi preko norme sati) treba nepravilnosti prijaviti čelniku svoje institucije pa sve do Rektorata Sveučilišta. Svjestan je da se mnogi mladi znanstvenici boje pokrenuti takve postupke pred nadležnim tijela jer smatraju da će pri tome nastradati.

  • Istaknuo je potrebu za pristupom bazama stranih časopisa, za što se za sada ne izdvaja dovoljno novca, te će Sveučilište samo platiti pristup nekim bazama.

  • Funkcija doktorskih studija nije da daju poduzetničke vještine, već znanje. „Posao“ doktoranda na doktorskom studiju je naučiti što je znanost i istraživanje i kako se to radi.

Prof. dr. sc. Igor Radeka:

  • Naglasio lošu poziciju mladih znanstvenika u sustavu i još lošiju poziciju doktoranda koji u sustav znanosti ulaze od jeseni 2014. godine. Ministarstvo je preko projekata zaklade prepoznalo taj problem, jer oni za isti rad imaju nižu plaću, lošije uvjete rada i kraći ugovor o radu, te je na inicijativu Sindikata formirana Radna skupina u kojoj su predstavnici Sveučilišta i Sindikata.

  • Upozorio je da trenutno ne postoji Kolektivni ugovor, na čijem dogovaranju sada radi.

  • Veliki problem u trenutnoj situaciji je to što u sustavu nema dovoljno asistenata za dugoročno održavanje postojećeg stanja, što se očituje kroz preopterećenost asistenata nastavom, ali i drugim poslovima koji nisu njihov temeljni posao.

  • Upozorio je da se sustav treba mijenjati, što je teško jer su sveučilišta uvelike vezana uz Ministarstvo i dok se to promijeni neće se ni kvaliteta ni vizija Sveučilišta moći mijenjati.

Okrugli stol je završio u 20:15 sati.